Zvanična statistika // U posljednjih 20 godina broj novorođenih u BiH smanjen za čak 40 posto

Egzaktni pokazatelji o emigraciji stanovništva Bosne i Hercegovine ne postoje, ali se na osnovu procesa na koji direktno utječu mogu makar približno izvesti zaključci o posljedicama. Ovdje ćemo pokušati bliže opisati jedan od segmenata neadekvatne populacione politike i posljedice koje proizilaze na osnovu statističke analize magistra Adnana Fehratbegovića.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Trend iseljavanja građana Bosne i Hercegovine, najviše u zemlje Zapadne Evrope, traje čitav poslijeratni period. Najvažniji razlozi koji se pri tome spominju jesu besperspektivnost, politička klima i kvalitet života. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da u posljednjih nekoliko godina odlaze i zaposlene osobe, čak i pojedinci s mnogo većim primanjima od prosječnih, čime su naročito zabrinuti poslodavci, jer je kvalitetnu radnu snagu sve teže naći.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Emigracije stanovništva ponajprije se mogu uočiti na parametrima tzv. vitalne statistike Bosne i Hercegovine, tj. broju novorođenih na godišnjem nivou. Najbolje je u tom smislu posmatrati trend u periodu 1997.-2018. godine. Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS te Agencije za statistiku BiH, broj novorođenih se u tom periodu kretao kao na slici ispod.


Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Sa slike je uočljivo da je u BiH 1997. godine rođeno 48.300 beba te da je 2018. godine na području čitave države rođeno 28.600 beba. Možemo zaključiti da je u datom periodu došlo do pada od 20.000 novorođenih godišnje ili 40 posto, što je izuzetno kratak period u kontekstu demografskih analiza. Potrebno je i naglasiti da preliminarni podaci broja novorođenih za prvih devet mjeseci nagovještavaju daljnji pad novorođenih i u 2019. godini.

Još bolji osjećaj za razmjere smanjenja broja novorođenih se može steći ukoliko se problem posmatra u vremenskom periodu jednakom prosječnom životnom vijeku u Bosni i Hercegovini, tačnije u periodu 1945.-2018. godine.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.

S priloženog grafikona se vidi da je nakon Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini nastupio tzv. baby boom, gdje je broj novorođenih rastao i više od 110.000 beba godišnje (što je četiri puta više novorođenih nego danas), nakon čega je u konstantnom padu sve do 1991. godine, kada je broj novorođenih iznosio oko 66.000 beba godišnje, što je za više od dva puta više nego 2018. godine. Jasno je da će se ogromna razlika u broju “starijih” i novijih generacija u bliskoj budućnosti odraziti na depopulaciju stanovništva.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.

Ukoliko se izvrši detaljnija analiza po manjim regionalnim jedinicama (kantoni/regioni), za koje se podaci evidentiraju tek od 2005. godine, dobijamo kartu sa slike 3.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Sa karte je vidljivo da su padom broja novorođenih najviše pogođeni:
Posavski kanton – smanjenje od 40%
Unsko-sanski kanton – smanjenje 39%
Regija Vlasenica – smanjenje 23%
Tuzlanski kanton – smanjenje 22%

Tek nekoliko regiona u državi nije pogođeno smanjenjem broja novorođenih, što se djelimično može objasniti unutrašnjim migracijama. Još detaljniju analizu je moguće izvršiti na nivou općina, za isti period: 2008.-2018. godine. U tom slučaju imamo kartu kao na slici 4.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.

Vidljivo je da je u Bosni i Hercegovini 20 općina koje su u 10-godišnjem periodu pretrpjele smanjenje novorođenih na godišnjem nivou i više od 40%. Također, 31 općina je pretrpjela smanjenje broja novorođenih od 30% i više u posljednjih 10 godina.


Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Koliko stanovnika zaista ima Bosna i Hercegovina?

Interesantno je također uporediti broj novorođenih u Bosni i Hercegovini s istim pokazateljem država u regionu. Uočava se da, uzmemo li podatke o broju stanovnika BiH s popisa 2013. godine kao tačne, dobijamo da je u Bosni i Hercegovini znatno veći odnos broj stanovnika-broj novorođenih nego u zemljama regiona (s izuzekom Hrvatske, za čiji se broj stanovnika u javnosti smatra da je veći od stvarnog, s obzirom na ogromne emigracije iz te zemlje u posljednjih nekoliko godina).
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.

Ukoliko bismo pak računali da žene u Bosni i Hercegovini u istoj mjeri rađaju kao i žene u regionu (što je s obzirom na kulturološke, socijalne, ekonomske i druge faktore sasvim opravdano), dobili bismo da Bosna i Hercegovina trenutno ima 2,95 miliona stanovnika, što je približno broju koji je pokazala anketa o radnoj snazi koja je nedavno provedena.

Comments are closed.

U skladu s novom europskom regulativom, USN je nadogradio politiku privatnosti i korištenja kolačića. (Cookies) Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korištenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost našeg portala, prikaz reklamnih sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Daljnjim korištenjem portala, suglasni ste s korištenjem kolačića. PrihvatiPročitaj više