Goodbye BiH, willkommen in Deutschland: Traži se još više radnika s Balkana

Njemačka ekonomija je zavisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet

Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je otvorena nova služba koja će koordinisati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Njemačka ekonomija je zavisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inostranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet.

– Bez inostranih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih – izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil, piše Deutsche Welle.

Njemačka kancelarija za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 odsto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.

Doseljenička zemlja

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.

– U načelu je potpuno svejedno odakle neto dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrisati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrisati – rekla je za DW savezna ministarka obrazovanja Anja Karliczek.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Ona je u ponedjeljak u Bonu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novu Središnju kancelariju za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaće štampe, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je do sad bio previše komplikovan i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Nova kancelarija za priznavanje inostranih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigovati.

Jednostavnija i brža procedura
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Tokom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresovane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem čata, mejla ili telefonski) i njihove molbe distribuisati nadležnim institucijama na razini njemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
– Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose – kaže Heili.

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

Prvog marta 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj.

– U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalifikovanu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji – kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plate (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava. Po navodima OESS samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.
Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem. S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inozemstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla.

[Copy]

Comments are closed.

U skladu s novom europskom regulativom, USN je nadogradio politiku privatnosti i korištenja kolačića. (Cookies) Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korištenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost našeg portala, prikaz reklamnih sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Daljnjim korištenjem portala, suglasni ste s korištenjem kolačića. PrihvatiPročitaj više